Andrija, nadbiskup kretski
Rodio se u Damasku od kršćanskih roditelja. Od rođenja pa do sedme godine života bio je nijem. Kao sedmogodišnjeg dječaka roditelji ga dovedoše u crkvu gdje on primi pričest i odmah progovori. U 14. godini života ode u Jeruzalem i posta monahom u lauri sv. Sabe Posvećenoga. U mudrosti i asketskom životu nadvisi mnoge druge. Patrijarh ga stoga uzme k sebi za pisara. Kao arhiđakon sudjeovao je na šestom ekumenskom koncilu u Carigradu (681.), zastupajući jeruzalemskog patrijarha Teodora. Ovaj sabor osudio je krivovjerje monotelista koji su naučavali da Isus Krist nije imao ljudsku volju nego samo božansku. Na saboru Andrija pokaza svoju darovitost, rječitost, revnost prema pravoj vjeri i razboritost. Kasnije je Andrija postao nadbiskup otoka Krete, vrlo omiljen u narodu. Po njegovim molitvama događahu se mnoga čudesa. Umro je godine 712. na putu iz Carigrada na Kretu. Ovaj svetitelj napisao je mnoge poučne knjige, pjesme i kanone, od kojih je najpoznatiji Veliki kanon u čast Bogorodice, koji se moli u četvrtak pete nedjelje Velikog posta.
U djevojačkoj dobi sva se posvetila Bogu i nije se kanila udavati. Kad su je roditelji zaručili nekom mladiću, ona odluči napustiti dom. No u snu joj se javi sv. Ivan Krstitelj i reče joj da se ipak podvrgne volji svojih roditelja. U tom braku rodi se časni otac Simeon Pustinjak (spomendan 24. svibnja). Marta bi običavala svakoga dana ustajati o ponoći i moliti. Posebnu ljubav imala je prema siromasima i bolesnicima. Umrla je 551. godine.