BLAGOVIJEST PRESVETOJ BOGORODICI
Kada se djevici Mariji navrši 11 godina boravka i služenja pri hramu u Jeruzalemu i
14 godina od rođenja, priopće joj svećenici da po Zakonu više ne može ostati pri
Hramu, nego treba da se zaruči i stupi u brak. Tada po promislu Božjem veliki
svećenik Zaharija, otac Ivana Krstitelja, u dogovoru s ostalim svećenicima, sabere 12
potomaka kralja Davida, među kojima i Josipa iz Nazareta s kojim se Marija zaruči.
Jednoga dana dođe u kuću njezinu u Nazaret Božji glasnik arkanđeo Gabriel s
radosnom viješću da je Bog baš nju, milosti punu, izabrao da bude majka Sina
Božjega kojemu će dati ime Isus. Utjelovljenje njegovo dogodit će se snagom Duha
Svetoga. I prista Marija rekavši arkanđelu: Evo službenice Gospodnje, neka mi bude
po tvojoj riječi (Lk 1, 38).
U sveti i veliki ponedjeljak vršimo spomen blaženoga i vrsnoga Josipa i osušene smokve, budući da u njima imaju početak svete muke Gospoda našega Isusa Krista jer se Josip uzima kao njegov prvi pralik…Poo Ocima, povijest o smokvi ovdje je stavljena radi pokajanja, a o Josipu jer on nosi Kristov pralik. A smokva je svaka duša koja je bez ikakva duhovnoga ploda. Ujutro, ne našavši pokoja u njoj, poslije ovoga sadašnjeg života, Gospod je proklinje i osušuje te šalje u vječni oganj. Predstavlja kao nekakav sasušeni stup, plašeći one koji ne donose prikladan plod vrlina. Po molitvama predivnoga Josipa, Kriste Bože, pomiluj nas!