Rodio se u pokrajini Likaoniji. Bio je pastir ovaca i kao kršćanin vrlo angažiran oko širenja evanđelja. Jednoga dana došao je u grad Pompeopolis, ušao u poganski hram i odlomio zlatnu ruku nekom krivobogu, razlomio je na komade i razdijelio siromasima. Među poganima je nastala uzbuna i potraga za počiniteljem toga djela. Da ne bi zbog toga nastradao netko nedužan, Sozont se prijavi upravitelju pokrajine Cilicije Maksimijanu. Nakon teških muka umro je oko 304. godine.
Marko Stjepan Krizin rodio se u Križevcima 1580. godine. Studirao je u Grazu, a onda od 1611. do 1615. u Rimu. Kao svećenik jedno je vrijeme djelovao u Hrvatskoj, a onda ga je ugarski primas pozvao u Ugarsku i postavio za rektora sjemeništa u Trnavi i ostrogonskim kanonikom. Kasnije mu je povjerio i upravu bivše benediktinske opatije kraj Košica. Košice su u ono vrijeme bile tvrđava ugarskog kalvinizma. Da bi ojačao položaj malobrojnih katolika, kojima su kalvini oduzeli sve crkve, upravitelj grada pozvao je u Košice isusovce Stjepana Pongracza i Melhiora Grodzieckog. Njima se pridružio i Marko Krizin. No 3. rujna 1619. u grad je ušao zapovjednik kalvinske vojske i svu trojicu bacio u zatvor. Budući da se nisu htjeli odreći katoličke vjere, mučili su ih i 7. rujna ubili. Svetima su proglašeni 1995. u Košicama.