Sveti ravnoapostolni car Konstantin i njegova majka carica Jelena

Konstantinovi roditelji bijahu car Konstancije Flor i carica Jelena. Flor je s drugom ženom imao još djece. Kad postade car, Konstantin je imao tri velike bitke: protiv Maksencija, tiranina u Rimu, protiv Skita na Dunavu i protiv Bizantinaca. Prije boja s Maksencijem javi mu se presjajan križ na nebu, sav okićen zvijezdama, a na križu bijahu riječi: «U ovom ćeš znaku pobijediti». Car zadivljen ovim prizorom dade iskovati veliki križ poput onoga što mu se objavi i naredi da se nosi pred vojskom. I doista pobijedi on brojno nadmoćniju vojsku Maksencija. Konstantin potom 313. godine u Milanu izda svoj edikt kojim daje slobodu kršćanima. Pobijedivši Bizantince, on je na Bosforu podigao grad koji se po njemu prozva Konstantinopolis. Kad car teško oboli, pozove k sebi biskupa Silvestra koji ga pouči u kršćanskoj vjeri i pokrsti, i ozdravi car od svoje teške bolesti. On 325. godine sazove u Niceji prvi ekumenski sabor na kojemu sveti oci osude krivovjerca Arija i njegove sljedbenike. Majka careva Jelena mnogo je učinila za vjeru Kristovu. Ona posjeti Jeruzalem i pronađe časni Križ Gospodnji i sazda na Golgoti crkvu Uskrsnuća i još mnoge druge crkve u Svetoj zemlji. U carstvo vječno preselila se ova divna žena 327. godine u 80. godini života, a car Konstantin upokojio se 337. godine u gradu Nikomediji u 65. godini života. Njegovo tijelo sahranjeno je u crkvi Svetih apostola u Carigradu.