Mojsije, prorok
Rođen je u Egiptu u 13. stoljeću prije Krista. Kad je faraon naredio da se sva muška židovska novorođena djeca utapljaju u rijeci Nilu kako se Židovi ne bi previše namnožili, majka ga položi u košaricu od papirusa oblijepljenom smolom i odloži u trstiku uz obale Nila. Tu ga otkrije faraonova kći i posvoji ga i dade mu ime Mojsije (Izvađen iz vode). Njegova sestra ponudi princezi Mojsijevu majku za dojilju spašenoga djeteta. Mojsije je kasnije odgojen na faraonovom dvoru. Braneći jednog Židova ubio je jednog Egipćanina i zbog straha od faraonove osvete pobjegao je u midjansku zemlju. Tu se i oženio sa Seforom (Siporom), kćerkom svećenika Jitra, i postaje pastir. Jednoga dana u gorućem grmu ukazuje mu se Bog (Ja jesam) i šalje ga u Egipat da izbavi svoj židovski narod od ropstva. Vodio je narod preko Crvenoga mora i Sinajske pustinje do pred sam ulazak u obećanu zemlju (Kanaan, Palestinu). Na Sinaju je od Boga primio ploče Zakona (Deset Božjih zapovijedi) i objavio ih narodu kao osnovni vjerski zakon, utemeljen na Savezu između Boga i Izraela. Umro je u visokoj starosti na brdu Nebo. Pri preobraženju Isusa na gori Taboru pojavio se zajedno sa svetim prorokom Ilijom.
Bio je 12 patrijarh antiohijski, stradao je odsjecanjem glave za Decija 250. g. Na vlastit zahtjev je pokopan s lancima kojima je bio vezan. Car Gal (351-354) sagradi njemu u čast crkvu kod Dafne, kraj Antiohije. Kasnije, 362. godine, kosti su mu svečano prenesene od kršćana, po naredbi cara Julijana otpadnika, kojemu obližnji poganski hram Apolona nije davao nikakve proročanske odgovore zbog blizine kostiju ovoga sveca.